Thursday, 11 July 2019

Nau Mai!

Tēnā koutou katoa!

Nau mai, mānawa mai ki tēnei Rangitaki!

Ko Erin taku inoga
Ko Hikurangi te Maunga
Ko Waiapu te Awa
Ko Horouta te Waka
Nō Ngati Porou te Iwi
Ko Te Whānau ā Tūwhakairiora Te Hapu
Ko Hinemauria ki Wharekāhika te Marae
Ko tēnei au

Ko te kaupapa o tēnei rangitaki, hei parakatihi i tāku reo Māori, hei riro atu ki a koutou i taku mātauranga o rongoā Māori, ko te kai Sovereignty hoki.
A tēnā, he aha te 'rongoā'?
He mahi Māori tūturu te rongoā. I ngā wā o onomata ko te rongoā te mahi o ngā tohunga.
I haere ngā tangata ki te tohunga mō ngā take orite ki te, māuiuitanga, ngā pani, mirimiri ngā mea katoa. Nāianei ko te rongoā te mahi o ngā Kairongoā/Kaimirimiri :) Ko ēnei tangata ngā tohunga mō āpōpō. E riro atu ana rātou āna mātauranga me āna awhi ki ngā tangata katoa.
He aha te Kai Sovereignty?
E ai ki a USFSA “Food sovereignty is the right of peoples to healthy and culturally appropriate food produced through ecologically sound and sustainable methods, and their right to define their own food and agriculture systems. It puts the aspirations and needs of those who produce, distribute and consume food at the heart of food systems and policies rather than the demands of markets and corporations.” 
("Food," N.D.)
Nō reira i te ao Māori/Aotearoa i pēnā ki te 'mahinga kai'. Ko te hoaketanga o tēnei mahi hei whakahono me te whakawhanaungatanga ngā tangata o iwi rerekē, mō e oranga tonutanga o ngā iwi Māori hoki.

Nō reira, nau mai ki taku rangitaki ngā mihi mō ō whakahoki kōrero ki a au, tēnā koutou katoa. Mā te wā!

Ānei taku Tohutoro:


Food Sovereignty. (N.D.). Retrieved July 11, 2019 from U.S Food Sovereignty Alliance website http://usfoodsovereigntyalliance.org/what-is-food-sovereignty/

No comments:

Post a Comment

Taku arotaki o NAISA

Taku arotaki o NAISA

P.s Mena he pīrangi koe ki te whakarongo i tēnei kōrero kātahi e pīwhari ki te pae hono kei runga :)


He arotaki o te hui o NAISA

Ia tau, ia tau ka hui ngā iwi taketake o te ao, ā, ngā manukura mātauranga mai i

aua iwi, kia hono ai, kia kōrero ai, kia wānanga ai. I tēnei tau, te rua mano

tekau mā iwa, i whakatū rātou i tō rātou hui kei waho o Te Motu o te Honu nui,

kei waho hoki o ngā motu o a Hawaii mo te wā tua tahi. Kei te Whare Wānanga

o Waikato i tū ai i te hui.

I tae atu au ki te hui rā, he tauira, he pōkai whakaaro. He aha aku whainga? Ki

te kite he aha ngā mea whakohooho ki a au.

E maha ngā whakaaro, e maha ngā kaupapa, nui rawa! Me pēhea au ka

whiriwhiri? I te mutunga ko te kauhau nā Elizabeth Hoover i whakahaere, te

kauhau i maranga ai i taku whakaaro. He aha tana kaupapa, ā, ko te

rangatiratanga kai. Ko tēnei he kaupapa e pā ana ki te manamotu hake o te

mahinga kai.

Tokowhā ngā kaikōrero kei taua kaupapa. Ko Devon Mihesuah, ko te kaituhi ō te pae tukutuku, "American Indian Health and Diet Project" (AIHDP) Ko Chocktaw tāna iwi. Ko Mariaelena Huambachano, ko te kaikōrero tuarua ko te kaituhi o tino maha rīpoata e pā ana te mahi o mahinga kai, ko ngā take o tāmitanga hoki. Nō Peru ia. Ko Hi'ilei Julia Hobart te kaikōrero tuatoru, i kōrero ia e pā ana ngā take o te waiora o ngā tangata whenua me te kīngitanga o te kai. Nō Hawai’i ia. Ko te kaikōrero whakamutunga he tino mareikura ia, ko Elizabeth Hoover, ko te mahi o tēnei tangata hei kīngitanga o te kai kei roto i ngā wāhi kai.

He tino pai te kōrero nā Hi’ilei Julia Hobart. I kōrero ia e pā ana te putakari roa o ngā whare pākeha me ngā iwi taketake kei Hawai’i. E ai ki a ia kua whakarongo ngā pākeha ki ngā iwi taketake mō te mātauranga mō te kai pai nā reira kua “nama” ngā pākeha i te kai kātahi kua hoko ki ngā tangata kātoa mō te āwhina waiora. (Hobart)

Ko tētahi kōrero rerekē ki a Hi’ilei, ko te kōrero nā te wahine toa, ko Devon Mihesuah. I roto i te kōrero a ia, i kōrero e pā ana ngā wā o mua me ngā mahi māra o ōna tangata. He tino pākaha ōna tikanga me te tūranga. Engari, he tino ōrite ki te mahi o mahinga kai nō Aotearoa. He ōrite nā te mea ko te whainga o te mahi hei whakawhanaunga, whakahono hoki ki ngā iwi rerekē. I kōrero ia mō te māra hapori me te māra kainga. Ko te rerekētanga ko te kai i roto i ngā māra, mō tētahi tauira kei roto i ngā māra hapori he huawai, he huarākau ngā mea kātoa. Kei roto i te māra kainga, he kai pai rawa atu mō te whanau, me ngā rongoā.

Ko te kaikōrero tuatoru he tata ōrite ki a Devon nā te mea ō rāua kōrero e pā ana ngā māra me te whakaaro o mahinga kai.

Ko Mariaelena Huambachano te kaikōrero tuatoru. I kōrero ia e pā ana i tāna mahi ki Aotearoa me Peru. Ko tāna mahi hei hanga ētahi kura mō te māramatanga o te ao kai mō te iwi taketake. Kei roto i tēnei i whakaako ia e pā ana ngā tikanga mō mahinga kai.

Ko te kaikōrero whakamutunga ko Elizabeth Hoover. I mahi ia ki ngā kaitunu nō America. Ko āna mahi hei āwhina ngā hapori rerekē ki te māramatanga o te whakapapa o te kai he tino tata ki a Devon rāua ko Mariaelena engari i mahi ki hui katoa nā te mea ko tāna pīrangi he whakaako te mahi o tāna tīpuna ki te manaaki ngā rangatira mō āpōpō.

Ahakoa he iti taku kōrero e pā ana ēnei kaikōrero he tino taonga āna kōrero, mātauranga hoki. I tuhi au e pā ana tēnei kōrero nā te mea i whakaohooho au ki taku mahi mō āpōpō. He tauira tēnei, I te wā tīmata o taku akoranga, kaore au i te mōhio i taku ara mō ngā rā katoa. Nāianei kei te pīrangi au i ako e pā ana mahinga kai me te kīngitanga o te kai na reira a kai pai i taku tamariki.

Ngā Tohutoro

Hobart, H. (n.d.). Hi'ilei Hobart. Retrieved from Hiokinai: https://www.hiokinai.com/

Hoover, E. (n.d.). Indigenizing the local food movement. Retrieved from From good warriors to good seeds: https://gardenwarriorsgoodseeds.com/about/

Huambachano, M. (n.d.). American Studies. Retrieved from Brown University: https://www.brown.edu/academics/american-studies/mariaelena-huambachano

Mihesuah, D. (2001). American Indian Health and Diest Project. Retrieved from AIHDP: http://www.aihd.ku.edu/